1
Ribolov štapovima osjetljiva vrha (Feeder & Picker) Uto Avg 07, 2012 1:38 am
tester
Global Moderator
Ribolov štapovima osjetljiva vrha (Feeder & Picker)
Plovak će uvijek biti broj jedan za ribolov bijele ribe, a čar onog trenutka kada on lagano zatreperi, ili zakratko zastane na svom putu riječnim tokom i potone ispod površine - nezamjenjiv je. Za ribolov pickerom i feederom ima više razloga ... Najprije je da su vrlo efikasni u lovu i ne mogu se mjeriti sa ribolovom na plovak.
Pickeri i feederi
Bilo na stajaćoj vodi ili tekućici, ulov će u većini slučajeva biti obilniji, a ulovljene ribe će biti veće. Zašto? Zato jer udica s mamcem nepomično leži na dnu, što kod ribe koja hranu uzima s dna smanjuje opreznost, mamac se nalazi u neposrednoj blizini hrane koja izlazi iz hranilice i mami ribu, a indikacija griza je super vidljiva na osjetljivom vrhu.
Dalje, štapovima osjetljiva vrha , može se loviti na velikim daljinama i velikim dubinama, vjetar i strujavode ne smetaju vas pri ribolovu
Pored toga postoje vode i mjesta na kojima je, teško loviti plovkom, ,zbog kedera koji grabe mamac još u propadanju. Tu ova tehnika , pickera i feedera, dolaze do izražaja. Dovoljno teška hranilica brže tone kroz slojeve u kojima je sitna riba i crvi na udici imaju više šanse da stignu do dna neopaženi. U ovom slučaju važno je i da predvez bude nešto kraći.
Koja je uopće razlika između pickera i feedera?
* Pickeri su finiji, nježniji i kraći od feedera. Dužina picker štapova kreće se između 2,4 i 3,3 m, a namijenjeni su ribolovu bijele ribe lakšim hranilicama na manjim udaljenostima, što podrazumijeva i mogućnost korištenja tanjih najlona. Maksimalna težina bacanja im je do otprilike 60 grama.
* Feeder štapovi općenito služe za ribolov krupnije ribe, odnosno bacanje težih hranilica na veće udaljenosti. Uobičajene dužine feedera su 3,3; 3,6; 3,9 i 4,2 m, mada sam vidio i duže. U posljednje vrijeme dosta se koriste feederi s ekstenzijom, mogućnošću povećanja dužine, tako da se isti štap može koristiti u dužini od npr. 3,3 i 3,9 m. Težine bacanja feedera kreću se od 60 pa sve do 150 grama. Ali kao i u mnogočemu sve je to dosta relativno ...
I pickeri i feederi imaju nekoliko promjenjivih vrhova (najčešće tri) različite debljine i snage, koji su obično drugačije obojeni, pa su moguće razne kombinacije. Feederom na koji ste stavili najfiniji vrh možete uspješno loviti i sitniju bijelu ribu, jer će on registrirati i najnježniji griz, baš kao što i pickerom s najjačim vrhom možete bez problema loviti krupnu ribu, pa i manje šarane. Ali za ciljani ribolov šarana ili većih mrena na rijekama preporučio bih ipak jače feeder štapove.
I dok je ponuda feedera još relativno dobra (pogledajte Browningov izbor), solidan picker je izuzetno teško pronaći u našim ribičkim dućanima (Interfish ima nekoliko modela).
Hranilice
A izbor hranilica, tog neizostavnog segmenta ove fine tehnike, korektan je, mada je potrebno obići više dućana da bi nabavili različite modele. Hranilice se mogu podijeliti, na one koje se pune hranom ili crvima, a po izvedbi mogu biti otvorenih krajeva, zatvorene ili u obliku opruge. Svi modeli izrađeni su u raznim veličinama i s drugačijom gramažom, tako da se uz odgovarajuće hranilice i vrha štapa možete prilagoditi svim uvjetima na vodi. Hranilice otvorenih krajeva najčešće su valjkastog oblika, mada mogu biti i četvrtaste ili imati oblik po dužini prerezanog valjka, tako da se na ravnom dijelu nalazi otežanje koje legne na dno. Izrađuju se uglavnom od tamne ili prozirne perforirane plastike, te od žičane mreže koja podsjeća na kavez (engl. "cage").
Hranilice otvorenih krajeva namijenjene su punjenju čistom hranom, ali najbolje ih je puniti kombinacijom hrane i crva. Prvo u hranilicu utisnete malo hrane tako da se na donjem dijelu napravi čep, u sredinu stavite crve i ponovno začepite hranom. Hranu je prilikom pripremanja potrebno samo blago navlažiti kako bi joj se od vode koju upije volumen naglo povećao kada stigne na dno. Takva hrana brzo se oslobađa iz hranilice, a njenom izlasku doprinose i crvi svojim migoljenjem. No nije svejedno kojom hranom punite hranilicu.
Većina proizvođača u svom asortimanu ima hrane za tu namjenu. Izuzev nekih modela ove vrste hranilica nisu pogodne za rijeke jačeg vodenog toka već se isključivo koriste na stajaćim vodama i sporijim tekućicama. Zatvorene hranilice slične su plastičnim hranilicama otvorenih krajeva, ali na svojim krajevima imaju poklopce koji se skidaju prilikom punjenja. Uglavnom se pune samo crvima koji na dnu izlaze kroz rupe na tijelu hranilice i mame ribu, a može se crvima u hranilicu dodati i malo potpuno suhe hrane sitne granulacije koja će u vodi napraviti mirisni oblačić. Ovi tipovi hranilica koriste se kako na stajaćim tako i na tekućim vodama. Važno je samo da su dovoljno otežane da ih ukoliko lovite na rijeci vodena struja ne bi valjala po dnu.
Hranilice u obliku opruge služe u ribolovu šarana feeder štapovima The Method tehnikom. Neovisno koji tip hranilice koristili ona uvijek mora biti dovoljno teška da i prazna čvrsto leži na dnu ne pomičući se pod silom koju proizvodi blago zategnuti vrh štapa. Veličina hranilice i njeno otežanje ovise o daljini na koju ćete zabacivati, dubini vode, kao i o brzini kojom želite da vam hranilica tone. Jer ponekad, ma koliko hranilice bile primarno namijenjene za ribolov na dnu, možete i ciljano loviti neke ribe u propadanju (npr. žutooka, crvenperka). Tada treba rabiti lakše hranilice i dugačke predveze (mogu biti i duži od 1 m). No osim hranilica u ribolovu picker i feeder štapovima mogu se kao otežanje koristiti i obični olovni utezi. U tom slučaju mjesto na kojem mislite loviti potrebno je prihraniti kuglama hrane kao u ribolovu plovkom.
Iznenaditi ćete se koliko se dobri rezultati mogu postići ovakvom prezentacijom, pogotovo na rijekama. Ali bez obzira lovite li hranilicom ili samo olovnim otežanjem, odabir pravovaljanog sistema i dužina predveza ključni su za uspjeh u ribolovu
Sistemi za ribolov hranilicom
Pošto sistema koji se podjednako dobro mogu rabiti u ribolovu hranilicom ili olovom ima na desetke, spomenuti ću samo neke osnovne. Svaki od njih moguće je doraditi i tu ima zaista raznih varijanti, ali upotrijebite maštu i pokušajte biti kreativni.
* Jedan od osnovnih i najjednostavnijih sistema je onaj s kliznom hranilicom (ili olovom). Na osnovni najlon navedete malu vrtilicu s kopčom, zatim perlicu i na kraju svežete drugu vrtilicu. Na kopču stavite hranilicu ili olovo željene veličine i težine, a na donju vrtilicu svežete predvez čija dužina ovisi o uvjetima na vodi.
Dobra strana ovog sistema je što lako možete mijenjati opterećenje i eksperimentirati s dužinom predveza. Iznad vrtilice s kopčom može se staviti i stoper koji služi za samoubadanje ribe ukoliko ste zakasnili s kontrom. Loša strana je relativno često petljanje sistema. To se donekle može umanjiti ako umjesto vrtilice s kopčom upotrijebite cjevčicu s kopčom (antitangl). Još jednostavnija i jača varijanta je da na osnovni najlon direktno svežete udicu, a kretanje klizne hranilice ili olova umjesto donjom vrtilicom ograničite stoperom koji dovoljno čvrsto drži da se sam ne pomiče pod težinom hranilice. Pomicanjem stopera prema udici ili udaljavanjem od nje možete utjecati na prezentaciju mamca i uspješnost realizacije grizova.
* Sljedeći često korišteni sistem u finom ribolovu pickerom ili lakšim feederom je paternoster. Na osnovni najlon svežete vrtilicu, a na njenu drugu ušicu svežete dva najlona različite dužine. Na jedan se veže udica dok na drugi dolazi hranilica ili olovo. Hranilica se može postaviti iznad ili ispod udice, odnosno vezati na kraći ili duži najlon.
Sistem kada se hranilica postavlja iznad udice, znači kada se veže na kraći najlon, dobro je koristiti na rijekama. Kako se cijeli sistem zabacuje niz-vodno, udica s mamcem nalazi se ispod hranilice pa vodena struja čestice hrane nosi ravno prema udici i mami ribu. Ako na kraći najlon umjesto hranilice vežemo olovo dobivamo sistem s nepomičnim olovom koji je dobro koristiti kada je dno muljevito. Sistem kada se hranilica postavlja ispod udice češće se koristi na mirnim vodama, ali i ovdje su moguće kojekakve varijante pa je potrebno eksperimentirati s dužinom jednog i drugog najlona.
* Najklasičnija i opet najjača izvedba paternostera je da ga napravite bez vrtilice. Od osnovnog najlona napravite poveću omču (kada je svežete neka bude dugačka 40 - 50 cm) i prerežete je tako da dobijete dva kraka različite dužine. Na kraći zavežete hranilicu, a na duži udicu, mada možete probati i obrnuto. Vrlo je jednostavno i efikasno.
* I na kraju sistem s omčama. Na osnovni najlon navedete jednu običnu malu vrtilicu i jednu s kopčom, a potom opet napravite onu omču (dužine 40 - 50 cm) tako da vrtilice ostanu unutar omče. Vrtilicu bez kopče povučete do dokraja omče i svežete jednu sasvim malu omču (1 cm) u kojoj ona ostaje. Redom svežete još tri omče od 2, 4 i 8 cm, a u onoj posljednjoj (25 - 35 cm) nalazi se vrtilica s kopčom. Na nju se kvači hranilica ili olovo, a na donju vrtilicu veže se predvez do čije ćete optimalne dužine doći eksperimentiranjem.
Možda će vam ovo vezanje omči izgledati komplicirano, ali vjerujte da je to sistem koji se zasigurno najmanje petlja. A osim toga slobodni hod hranilice unutar posljednje omče može ponekad odlično poslužiti i za samoubadanje ribe.
Osnovna pravila ribolova
Bez obzira koji sistem koristili pri ribolovu picker ili feeder štapovima treba se pridržavati nekih osnovnih pravila. Lovite li na rijeci zabacivati treba uvijek nizvodno, jer tako riječna struja sama zateže najlon, a oslobođene čestice hrane putuju nizvodno i mame ribu prema hranilici, odnosno prema mamcu na udici. Kada lovite na tekućim vodama štap treba postaviti što je moguće više okomito u zrak da što manje najlona bude pod vodom, jer tako smanjujete otpor koji on pruža vodenom toku. Ako je dovoljno otežana, hranilica se na taj način ne bi smjela pomicati po dnu, a grizove ćete znatno lakše uočiti. Možda ćete u početku imati problema s realizacijom grizova, ali i za to treba malo vremena pa to shvatite kao posao koji morate odraditi.
Ponekad je dovoljno svega desetak centimetara produžiti ili skratiti predvez da se promašaji pretvore u pogotke. Često će vas kontriranje na iznenadno savijanje štapa prema vodi dovesti do promašaja, a ono lagano konstantno podrhtavanje vrha na koje ne znate da li treba reagirati ili ne gotovo je siguran znak da riba drži mamac u ustima. Kao i kod ribolova na stajaćim vodama i ovdje je precizno zabacivanje uvijek na isto mjesto od presudnog značaja za broj grizova, pa tako i ulovljenih riba. Dakle, odredite si orijentir na drugoj obali, a kada prvi puta dobro zabacite zataknite najlon za "line clip". Tako ćete uvijek bacati na istu udaljenost, a eventualni problemi mogu nastati samo ako vam zagrize kakva velika mrena :rtv: i poželi izvući više najlona nego joj to dopušta "line clip".
No ne brinite, nije to baš tako učestala pojava. Kod ribolova na stajaćim vodama štap u držače treba postaviti paralelno s obalom, odnosno pod kutom od 90° na smjer ribolova. U ovom slučaju vrh štapa treba biti tik iznad površine vode da bi što više najlona bilo u vodi, a zatezanje prlikom griza izvodi se u stranu kao i kod ribolova match štapom.
Po zabacivanju, kada hranilica legne na dno (ako ne lovite u propadanju), najlon se zategne toliko da se vrh štapa lagano povije. Svako njegovo daljnje savijanje prema vodi ili otpuštanje označava griz. Ako lovite bijelu ribu ti pomaci vrha mogu ponekad biti vrlo mali i teško primjetni, pa možete ispred vrha zabiti neki štap kako bi promatrajući vrh naspram njega lakše uočili griz.
Najlon ili tanka upredenica
S tankom upredenicom zbog njezine neistezljivosti vidjeti ćete doista i najnježnije grizove, one koje rabeći najlon možda ne bi zamijetili, ali upravo zbog te iste neistezljivosti izgubiti ćete mnoge ribe pri zatezanju ili zamaranju. Tanke udice često rasijeku osjetljive riblje usne. Debljina najlona namotanog na rolu izravno ovisi o težini hranilice ili olova koje koristimo i o štapu kojim lovimo, a manje o ribi koju lovimo, pogotovo ako se radi o bijeloj ribi. Mislim da se promjerima od 0,18 do 0,25 mm mogu pokriti gotovo sve situacije. Osnovni najlon promjera ispod 0,18 mm nema potrebe stavljati jer i najmanje hranilice pune hrane ipak predstavljaju znatno opterećenje za pribor, a najlon promjera 0,25 mm bit će dostatan i za teži feeder ribolov The Method tehnikom.
U svakom slučaju s tanjim najlonom dalje ćete moći zabacivati sistem i grizove ćete lakše uočiti, ali s finoćom ipak ne treba pretjerivati. Dobro je upotrebljavati tonuće najlone koje je potrebno još dodatno odmastiti za to predviđenim kupovnim sredstvom ili deterdžentom za pranje posuđa, jer tako ćete lakše potopiti najlon i prije zategnuti vrh štapa. Optimalna rola za ribolov pickerima i feederima je ona srednje veličine, dakle ista ona koju koristite za ribolov bolognesom ili matcherom. To u prijevodu znači da bi dobro bilo da ima preciznu kočnicu, siguran rad, nešto veći prijenosni omjer (od 5,1:1 naviše ), bar dvije špule na kojima ćete imati namotane najione različitih promjera ... Ili je najbolje reći - nešto kao Shimano GTM 3000. Udice koje ćete upotrebljavati mogu slobodno biti nešto veće i deblje nego u ribolovu plovkom, jer cijeli sistem leži na dnu što smanjuje opreznost riba.
Isto je i s najlonima za predveze koji također mogu biti nešto deblji od onih koje koristite kad lovite bolognesom ili match štapom. Do optimalne duljine predveza morate sami doći, a ona doslovno može biti od svega nekoliko centimetara pa sve do metra i pol. Bez obzira kojim sistemom lovili uvijek prvo stavite mamac na udicu pa tek onda punite hranilicu. Zabacujte precizno, promatrajte vrhove i ulovite puno ribe.
Bistro...
Plovak će uvijek biti broj jedan za ribolov bijele ribe, a čar onog trenutka kada on lagano zatreperi, ili zakratko zastane na svom putu riječnim tokom i potone ispod površine - nezamjenjiv je. Za ribolov pickerom i feederom ima više razloga ... Najprije je da su vrlo efikasni u lovu i ne mogu se mjeriti sa ribolovom na plovak.
Pickeri i feederi
Bilo na stajaćoj vodi ili tekućici, ulov će u većini slučajeva biti obilniji, a ulovljene ribe će biti veće. Zašto? Zato jer udica s mamcem nepomično leži na dnu, što kod ribe koja hranu uzima s dna smanjuje opreznost, mamac se nalazi u neposrednoj blizini hrane koja izlazi iz hranilice i mami ribu, a indikacija griza je super vidljiva na osjetljivom vrhu.
Dalje, štapovima osjetljiva vrha , može se loviti na velikim daljinama i velikim dubinama, vjetar i strujavode ne smetaju vas pri ribolovu
Pored toga postoje vode i mjesta na kojima je, teško loviti plovkom, ,zbog kedera koji grabe mamac još u propadanju. Tu ova tehnika , pickera i feedera, dolaze do izražaja. Dovoljno teška hranilica brže tone kroz slojeve u kojima je sitna riba i crvi na udici imaju više šanse da stignu do dna neopaženi. U ovom slučaju važno je i da predvez bude nešto kraći.
Koja je uopće razlika između pickera i feedera?
* Pickeri su finiji, nježniji i kraći od feedera. Dužina picker štapova kreće se između 2,4 i 3,3 m, a namijenjeni su ribolovu bijele ribe lakšim hranilicama na manjim udaljenostima, što podrazumijeva i mogućnost korištenja tanjih najlona. Maksimalna težina bacanja im je do otprilike 60 grama.
* Feeder štapovi općenito služe za ribolov krupnije ribe, odnosno bacanje težih hranilica na veće udaljenosti. Uobičajene dužine feedera su 3,3; 3,6; 3,9 i 4,2 m, mada sam vidio i duže. U posljednje vrijeme dosta se koriste feederi s ekstenzijom, mogućnošću povećanja dužine, tako da se isti štap može koristiti u dužini od npr. 3,3 i 3,9 m. Težine bacanja feedera kreću se od 60 pa sve do 150 grama. Ali kao i u mnogočemu sve je to dosta relativno ...
I pickeri i feederi imaju nekoliko promjenjivih vrhova (najčešće tri) različite debljine i snage, koji su obično drugačije obojeni, pa su moguće razne kombinacije. Feederom na koji ste stavili najfiniji vrh možete uspješno loviti i sitniju bijelu ribu, jer će on registrirati i najnježniji griz, baš kao što i pickerom s najjačim vrhom možete bez problema loviti krupnu ribu, pa i manje šarane. Ali za ciljani ribolov šarana ili većih mrena na rijekama preporučio bih ipak jače feeder štapove.
I dok je ponuda feedera još relativno dobra (pogledajte Browningov izbor), solidan picker je izuzetno teško pronaći u našim ribičkim dućanima (Interfish ima nekoliko modela).
Hranilice
A izbor hranilica, tog neizostavnog segmenta ove fine tehnike, korektan je, mada je potrebno obići više dućana da bi nabavili različite modele. Hranilice se mogu podijeliti, na one koje se pune hranom ili crvima, a po izvedbi mogu biti otvorenih krajeva, zatvorene ili u obliku opruge. Svi modeli izrađeni su u raznim veličinama i s drugačijom gramažom, tako da se uz odgovarajuće hranilice i vrha štapa možete prilagoditi svim uvjetima na vodi. Hranilice otvorenih krajeva najčešće su valjkastog oblika, mada mogu biti i četvrtaste ili imati oblik po dužini prerezanog valjka, tako da se na ravnom dijelu nalazi otežanje koje legne na dno. Izrađuju se uglavnom od tamne ili prozirne perforirane plastike, te od žičane mreže koja podsjeća na kavez (engl. "cage").
Hranilice otvorenih krajeva namijenjene su punjenju čistom hranom, ali najbolje ih je puniti kombinacijom hrane i crva. Prvo u hranilicu utisnete malo hrane tako da se na donjem dijelu napravi čep, u sredinu stavite crve i ponovno začepite hranom. Hranu je prilikom pripremanja potrebno samo blago navlažiti kako bi joj se od vode koju upije volumen naglo povećao kada stigne na dno. Takva hrana brzo se oslobađa iz hranilice, a njenom izlasku doprinose i crvi svojim migoljenjem. No nije svejedno kojom hranom punite hranilicu.
Većina proizvođača u svom asortimanu ima hrane za tu namjenu. Izuzev nekih modela ove vrste hranilica nisu pogodne za rijeke jačeg vodenog toka već se isključivo koriste na stajaćim vodama i sporijim tekućicama. Zatvorene hranilice slične su plastičnim hranilicama otvorenih krajeva, ali na svojim krajevima imaju poklopce koji se skidaju prilikom punjenja. Uglavnom se pune samo crvima koji na dnu izlaze kroz rupe na tijelu hranilice i mame ribu, a može se crvima u hranilicu dodati i malo potpuno suhe hrane sitne granulacije koja će u vodi napraviti mirisni oblačić. Ovi tipovi hranilica koriste se kako na stajaćim tako i na tekućim vodama. Važno je samo da su dovoljno otežane da ih ukoliko lovite na rijeci vodena struja ne bi valjala po dnu.
Hranilice u obliku opruge služe u ribolovu šarana feeder štapovima The Method tehnikom. Neovisno koji tip hranilice koristili ona uvijek mora biti dovoljno teška da i prazna čvrsto leži na dnu ne pomičući se pod silom koju proizvodi blago zategnuti vrh štapa. Veličina hranilice i njeno otežanje ovise o daljini na koju ćete zabacivati, dubini vode, kao i o brzini kojom želite da vam hranilica tone. Jer ponekad, ma koliko hranilice bile primarno namijenjene za ribolov na dnu, možete i ciljano loviti neke ribe u propadanju (npr. žutooka, crvenperka). Tada treba rabiti lakše hranilice i dugačke predveze (mogu biti i duži od 1 m). No osim hranilica u ribolovu picker i feeder štapovima mogu se kao otežanje koristiti i obični olovni utezi. U tom slučaju mjesto na kojem mislite loviti potrebno je prihraniti kuglama hrane kao u ribolovu plovkom.
Iznenaditi ćete se koliko se dobri rezultati mogu postići ovakvom prezentacijom, pogotovo na rijekama. Ali bez obzira lovite li hranilicom ili samo olovnim otežanjem, odabir pravovaljanog sistema i dužina predveza ključni su za uspjeh u ribolovu
Sistemi za ribolov hranilicom
Pošto sistema koji se podjednako dobro mogu rabiti u ribolovu hranilicom ili olovom ima na desetke, spomenuti ću samo neke osnovne. Svaki od njih moguće je doraditi i tu ima zaista raznih varijanti, ali upotrijebite maštu i pokušajte biti kreativni.
* Jedan od osnovnih i najjednostavnijih sistema je onaj s kliznom hranilicom (ili olovom). Na osnovni najlon navedete malu vrtilicu s kopčom, zatim perlicu i na kraju svežete drugu vrtilicu. Na kopču stavite hranilicu ili olovo željene veličine i težine, a na donju vrtilicu svežete predvez čija dužina ovisi o uvjetima na vodi.
Dobra strana ovog sistema je što lako možete mijenjati opterećenje i eksperimentirati s dužinom predveza. Iznad vrtilice s kopčom može se staviti i stoper koji služi za samoubadanje ribe ukoliko ste zakasnili s kontrom. Loša strana je relativno često petljanje sistema. To se donekle može umanjiti ako umjesto vrtilice s kopčom upotrijebite cjevčicu s kopčom (antitangl). Još jednostavnija i jača varijanta je da na osnovni najlon direktno svežete udicu, a kretanje klizne hranilice ili olova umjesto donjom vrtilicom ograničite stoperom koji dovoljno čvrsto drži da se sam ne pomiče pod težinom hranilice. Pomicanjem stopera prema udici ili udaljavanjem od nje možete utjecati na prezentaciju mamca i uspješnost realizacije grizova.
* Sljedeći često korišteni sistem u finom ribolovu pickerom ili lakšim feederom je paternoster. Na osnovni najlon svežete vrtilicu, a na njenu drugu ušicu svežete dva najlona različite dužine. Na jedan se veže udica dok na drugi dolazi hranilica ili olovo. Hranilica se može postaviti iznad ili ispod udice, odnosno vezati na kraći ili duži najlon.
Sistem kada se hranilica postavlja iznad udice, znači kada se veže na kraći najlon, dobro je koristiti na rijekama. Kako se cijeli sistem zabacuje niz-vodno, udica s mamcem nalazi se ispod hranilice pa vodena struja čestice hrane nosi ravno prema udici i mami ribu. Ako na kraći najlon umjesto hranilice vežemo olovo dobivamo sistem s nepomičnim olovom koji je dobro koristiti kada je dno muljevito. Sistem kada se hranilica postavlja ispod udice češće se koristi na mirnim vodama, ali i ovdje su moguće kojekakve varijante pa je potrebno eksperimentirati s dužinom jednog i drugog najlona.
* Najklasičnija i opet najjača izvedba paternostera je da ga napravite bez vrtilice. Od osnovnog najlona napravite poveću omču (kada je svežete neka bude dugačka 40 - 50 cm) i prerežete je tako da dobijete dva kraka različite dužine. Na kraći zavežete hranilicu, a na duži udicu, mada možete probati i obrnuto. Vrlo je jednostavno i efikasno.
* I na kraju sistem s omčama. Na osnovni najlon navedete jednu običnu malu vrtilicu i jednu s kopčom, a potom opet napravite onu omču (dužine 40 - 50 cm) tako da vrtilice ostanu unutar omče. Vrtilicu bez kopče povučete do dokraja omče i svežete jednu sasvim malu omču (1 cm) u kojoj ona ostaje. Redom svežete još tri omče od 2, 4 i 8 cm, a u onoj posljednjoj (25 - 35 cm) nalazi se vrtilica s kopčom. Na nju se kvači hranilica ili olovo, a na donju vrtilicu veže se predvez do čije ćete optimalne dužine doći eksperimentiranjem.
Možda će vam ovo vezanje omči izgledati komplicirano, ali vjerujte da je to sistem koji se zasigurno najmanje petlja. A osim toga slobodni hod hranilice unutar posljednje omče može ponekad odlično poslužiti i za samoubadanje ribe.
Osnovna pravila ribolova
Bez obzira koji sistem koristili pri ribolovu picker ili feeder štapovima treba se pridržavati nekih osnovnih pravila. Lovite li na rijeci zabacivati treba uvijek nizvodno, jer tako riječna struja sama zateže najlon, a oslobođene čestice hrane putuju nizvodno i mame ribu prema hranilici, odnosno prema mamcu na udici. Kada lovite na tekućim vodama štap treba postaviti što je moguće više okomito u zrak da što manje najlona bude pod vodom, jer tako smanjujete otpor koji on pruža vodenom toku. Ako je dovoljno otežana, hranilica se na taj način ne bi smjela pomicati po dnu, a grizove ćete znatno lakše uočiti. Možda ćete u početku imati problema s realizacijom grizova, ali i za to treba malo vremena pa to shvatite kao posao koji morate odraditi.
Ponekad je dovoljno svega desetak centimetara produžiti ili skratiti predvez da se promašaji pretvore u pogotke. Često će vas kontriranje na iznenadno savijanje štapa prema vodi dovesti do promašaja, a ono lagano konstantno podrhtavanje vrha na koje ne znate da li treba reagirati ili ne gotovo je siguran znak da riba drži mamac u ustima. Kao i kod ribolova na stajaćim vodama i ovdje je precizno zabacivanje uvijek na isto mjesto od presudnog značaja za broj grizova, pa tako i ulovljenih riba. Dakle, odredite si orijentir na drugoj obali, a kada prvi puta dobro zabacite zataknite najlon za "line clip". Tako ćete uvijek bacati na istu udaljenost, a eventualni problemi mogu nastati samo ako vam zagrize kakva velika mrena :rtv: i poželi izvući više najlona nego joj to dopušta "line clip".
No ne brinite, nije to baš tako učestala pojava. Kod ribolova na stajaćim vodama štap u držače treba postaviti paralelno s obalom, odnosno pod kutom od 90° na smjer ribolova. U ovom slučaju vrh štapa treba biti tik iznad površine vode da bi što više najlona bilo u vodi, a zatezanje prlikom griza izvodi se u stranu kao i kod ribolova match štapom.
Po zabacivanju, kada hranilica legne na dno (ako ne lovite u propadanju), najlon se zategne toliko da se vrh štapa lagano povije. Svako njegovo daljnje savijanje prema vodi ili otpuštanje označava griz. Ako lovite bijelu ribu ti pomaci vrha mogu ponekad biti vrlo mali i teško primjetni, pa možete ispred vrha zabiti neki štap kako bi promatrajući vrh naspram njega lakše uočili griz.
Najlon ili tanka upredenica
S tankom upredenicom zbog njezine neistezljivosti vidjeti ćete doista i najnježnije grizove, one koje rabeći najlon možda ne bi zamijetili, ali upravo zbog te iste neistezljivosti izgubiti ćete mnoge ribe pri zatezanju ili zamaranju. Tanke udice često rasijeku osjetljive riblje usne. Debljina najlona namotanog na rolu izravno ovisi o težini hranilice ili olova koje koristimo i o štapu kojim lovimo, a manje o ribi koju lovimo, pogotovo ako se radi o bijeloj ribi. Mislim da se promjerima od 0,18 do 0,25 mm mogu pokriti gotovo sve situacije. Osnovni najlon promjera ispod 0,18 mm nema potrebe stavljati jer i najmanje hranilice pune hrane ipak predstavljaju znatno opterećenje za pribor, a najlon promjera 0,25 mm bit će dostatan i za teži feeder ribolov The Method tehnikom.
U svakom slučaju s tanjim najlonom dalje ćete moći zabacivati sistem i grizove ćete lakše uočiti, ali s finoćom ipak ne treba pretjerivati. Dobro je upotrebljavati tonuće najlone koje je potrebno još dodatno odmastiti za to predviđenim kupovnim sredstvom ili deterdžentom za pranje posuđa, jer tako ćete lakše potopiti najlon i prije zategnuti vrh štapa. Optimalna rola za ribolov pickerima i feederima je ona srednje veličine, dakle ista ona koju koristite za ribolov bolognesom ili matcherom. To u prijevodu znači da bi dobro bilo da ima preciznu kočnicu, siguran rad, nešto veći prijenosni omjer (od 5,1:1 naviše ), bar dvije špule na kojima ćete imati namotane najione različitih promjera ... Ili je najbolje reći - nešto kao Shimano GTM 3000. Udice koje ćete upotrebljavati mogu slobodno biti nešto veće i deblje nego u ribolovu plovkom, jer cijeli sistem leži na dnu što smanjuje opreznost riba.
Isto je i s najlonima za predveze koji također mogu biti nešto deblji od onih koje koristite kad lovite bolognesom ili match štapom. Do optimalne duljine predveza morate sami doći, a ona doslovno može biti od svega nekoliko centimetara pa sve do metra i pol. Bez obzira kojim sistemom lovili uvijek prvo stavite mamac na udicu pa tek onda punite hranilicu. Zabacujte precizno, promatrajte vrhove i ulovite puno ribe.
Bistro...
